U Europi od migrene boluje najmanje 65 milijuna ljudi što uzrokuje milijune izgubljenih radnih dana pa migrena, osim zdravstvene, ima i jasne društveno-ekonomske implikacije. Najduže poznata i jedna od najčešćih vrsta periodične glavobolje je migrena. Od nje pati između 8 - 20% pučanstva. Učestalost je različita u različitim klimatskim područjima, a ovisi i o dobi, spolu te načinu života. Češća je u gradskim sredinama, ili se barem u gradu bolesnici češće javljaju liječniku, u žena (2-3 puta češća nego u muškaraca) jer većina istraživanja nalazi uzrok u povezanosti djelovanja hormona i pojave napadaja migrene (migrenski napadaj se najčešće javlja u svezi s menstruacijom, bilo na početku, u sredini ili na kraju ciklusa).
Migrena je dobroćudna ponavljajuća glavobolja i nije simptom ničeg drugog. Bolesnik nema nikakvih simptoma između napadaja. Mada je rjeđa u djetinjstvu i u osoba treće životne dobi, može početi već u djetinjstvu i trajati do sedamdesete godine. Većina ljudi koji boluju od migrene dobiju prvi napadaj prije dvadesete godine života, a otprilike jedan od osam, prije desete godine. Rijetko se migrena javi prvi puta nakon pedesete godine.
Prve opise migrene, kao sindroma koji se povremeno javlja, nalazimo 3000 godina prije Krista u jednoj poemi u Mezopotamiji, gdje zli duh Tiu uzrokuje bol u glavi koji je poput vjetra u pustinji, blještav poput jakog svjetla i obuhvaća žrtvu koja mu se odupire, sa svih strana. Otac moderne medicine, Hipokrat, (živio je na otoku Kosu u Grčkoj između 460. i 370. godine prije Krista) opisuje migrenu, slično kasnijim modernim opisima, kao poremećaj vida, bol u jednoj strani glave, povraćanje. Celzijus 30 godina poslije Krista, opisuje migrenoznu glavobolju kao kronično stanje, za cijeli život, a oko 80. godine poslije Krista, Aretej iz Kapadokije prvi spominje riječ "hemikranija", koja označava javljanje bola u jednoj strani glave. Tek je Galen opisom (131. do 201. godine poslije Krista) jasno razlikovao prirodu migrene od ostalih vrsta glavobolje i upotrebljavao izraz hemikranija da opiše vrlo bolni poremećaj koji zahvaća otprilike polovicu glave, bilo lijevu, bilo desnu. Iz riječi hemikranija - bol u polovici glave - izvedeno je kasnije ime migrena.
Za bolesnike kojima migrena upropaštava život nije neka posebna utjeha, no puno je slavnih ljudi iz javnog života, umjetnosti i znanosti patilo od migrene - Julije Cezar, Edgar Allan Poe, Tolstoj, Chopin, Čajkovski, Madame de Pompadour, Karl Marx, Alfred Nobel, Nietsche, Thomas Jefferson, Sigmund Freud...
Neke astrološke knjige povezuju osobe rođene u znaku Raka i Jarca s češćim javljanjem migrene, dok neke spominju one rođene u znaku Ovna kao posebno osjetljive. Tu ipak nema pravila, s obzirom na to da je npr. Julije Cezar bio Lav, Tolstoj Djevica, Poe Riba, a Marx i Freud bili su rođeni u znaku Bika.
Od vremena Mezopotamije i poeme u kojoj je zli duh Tiu bio odgovoran, za nastanak migrene, rasla je naša imaginacija o tom misterioznom poremećaju, ali isto tako i znanstvena znatiželja.
Brojna su istraživanja, koja su posebno nedavno, s razvojem medicinske tehnologije i brojnih dijagnostičkih i laboratorijskih metoda, omogućila detaljnije razotkrivanje uzroka nastanka kao i mogućnosti liječenja migrene. No ipak, definitivni uzrok nastanka migrene još uvijek nije sasvim jasan.
Još je Harold Wolff, koristeći tehnološke mogućnosti svojega doba pokušao dati jedinstvenu teoriju nastanka glavobolje. Smatrao je da je aura u migreni posljedica sužavanja krvnih žila (vazokonstrikcije), a sama glavobolja rezultat pojačanog širenja krvnih žila (vazodilatacije). Bol se pojačava izlučivanjem tvari nađenih u okolici bolnih žila koje snižavaju prag njezina podražaja.
Također je smatrao da je tenzijska glavobolja rezultat prekomjerne mišićne kontrakcije.
I vaskularna teorija migrene i teorija pojačane mišićne kontrakcije u glavobolji tenzijskog tipa zamijenjene su novim pristupom nastajanja bolnih stimulusa i njihovim odašiljanjem iz mozga, uz upalni nadražaj živaca, te posljedično djelovanje na stjenku krvnih žila. Opisuje se i važnost neurotransmitera 5-hidroksitriptamina (kemijska tvar koja posreduje u prijenosu podražaja u mozgu), čija se količina smanjuje u napadaju migrene. Istraživanja su stalno u tijeku i svakim danom možemo očekivati nova saznanja.
Uzroci migrene
Neki autori navode da se migrena javlja češće kod određenog tipa osoba, koje su posebno inteligentne, ambiciozne, temperamentne, osjetljive, s previše obaveza koje žele završiti u prekratkom roku, no to nije pravilo. Stres je važan faktor u nastajanju migrenskog napadaja, a često se opisuje i migrena za vrijeme vikenda, kada se osoba može opustiti, a nekim si podsvjesnim mehanizmima to ne dopušta. Također se opisuju promjene vremenskih fronti (posebno južno i vlažno vrijeme) kao jedan od faktora koji pogoduju nastanku migrenskog napadaja, kao i prekomjerno izlaganje vrućini i suncu, odnosno hladnoći.
Hormonski utjecaj kod žena već je ranije spomenut, a često se opisuju i pojedine vrste hrane koje pogoduju nastanku migrene, npr. sirevi, posebno oni zreliji, te čokolada, kava, različita alkoholna pića (npr. crno vino), oscilacije šećera u krvi (posebno kod dijeta za mršavljenje). Pušenje je također siguran činitelj u nastanku napadaja migrene, zatim nedovoljno odmaranje, neprospavane noći, predugo gledanje TV ili drugi svjetlosni stimulansi (računala, light-show), dakle bilo koji faktor koji dovodi do disharmonije i poremećaja u životnoj ravnoteži može biti otponac za napadaj.
Ne treba uzeti kao pravilo sve ovo navedeno, kod svake je osobe prisutan drugi faktor, odnosno kombinacije više njih, a koji put se, usprkos detaljnoj analizi, ne može točno ustanoviti što je uzrokovalo napadaj.
Ipak se, globalno, osobama s migrenom preporučuje da se klone onog što im škodi i da pokušaju voditi zdravi način življenja u skladu s prirodom i samim sobom.