Što je retinol?
Retinol je vitamin A, mikronutrijent u našem metabolizmu koji se dobro otapa u masnoćama. Pod pojmom retinol se često podrazumijevaju i retinoidi, odnosno derivati vitamina A koji se razlikuju učinkom od samog retinola. U tretiranju problema kože se primjenjuju retinil palmitat, retinol, retinaldehid, adapalen, retinoična kiselina (tretinoin) i tazaroten. Od navedenih retinil palmitat, retinol i retinaldehid ulaze u sastav kozmetičkih preparata dostupnih u slobodnoj prodaji.
Kako djeluje retinol?
Retinol, kao i njegovi derivati, kod primjene na kožu dolazi u dodir s enzimima kože koji ga pretvaraju u retinaldehid, a zatim u retinoičnu kiselinu koja predstavlja aktivni oblik vitamina A. Retinoična kiselina zatim djeluje na ekspresiju gena i diferencijaciju stanica u koži. Njen učinak je naposljetku vidljiv kao pojačano stvaranje novog kolagena što dovodi do smanjenja finih linija i bora, te vraća čvrstoću i debljinu koži. Opaženo je i da ima učinak posvjetljivanja kože, odnosno pogodna je za tretiranje hiperpigmentacijskih mrlja te ujednačavanje tena.
Ujedno retinoična kiselina pridonosi diferencijaciji stanica kože te uklanja mrtve stanica s površine kože zbog čega je prepoznata kao dobar aktivni sastojak u tretiranju akni. Ona tako oslobađa prištiće i začepljene pore te smanjuje proizvodnju sebuma. Upravo je liječenje akni prva indikacija zbog koje su retinol i retinoična kiselina prepoznati kao dobri aktivni sastojci. Također je opaženo i antioksidativno djelovanje retinoične kiseline što pridonosi njenom anti-age učinku.
No, uz sve pozitivne učinke neizbježno je da postoje i određene nuspojave. Retinol može izazvati nuspojave poput eritema, crvenila, suhoće, ljuštenja i svrbeža, te kod izlaganja suncu može dovesti do reakcije fotoosjetljivosti. S obzirom na to da je na tržištu prisutan u različitim oblicima individualna je vjerojatnost pojave tih nuspojava.
Kako ga uvesti u vlastitu rutinu?
S obzirom na dermatološke učinke retinola, preporučljivo ga je uvesti u vlastitu rutinu brige o koži nakon 25. godine života jer tada dolazi do smanjenja stvaranja kolagena u koži. Izuzetak je ako se retinol koristi kao dio terapije akni zbog čega je opravdano i ranije korištenje. Ujedno je bitno spomenuti kako ga nije preporučljivo koristiti za vrijeme trudnoće zbog mogućih negativnih učinaka na plod.
Na tržištu su dostupne razni preparati poput seruma i krema s retinolom i retinoidima u različitim dozama. Osnovno pravilo vezano uz kreme i serume s retinolom ili njegovim derivatima jest da ga je nabolje koristit kao dio večernje rutine te u dnevnoj rutini sljedeći dan obavezno koristiti preparate sa zaštitnim faktorom. Tako se osigura njegovo optimalno djelovanje i prevenira eventualna reakcija fotoosjetljivosti. On se nanosi u maloj količini na suhu i očišćenu kožu, izbjegavajući područje oko očiju i usana. Preporučljivo je kreme i serume s retinolom postepeno uvoditi u rutinu kako bi se izbjeglo jako isušivanje i perutanje kože. Na primjer, početi s primjenom dva puta tjedno i postepeno povećavati frekvenciju i primijenjenu dozu prema osjećaju. Također, zbog opasnosti od jake iritacije potrebno je izbjegavati korištenje preparata retinola s preparatima koji sadržavaju AHA i BHA kiseline ili vitamin C zajedno. Moguće je kombinirati retinol s pripravcima za vlaženje, al poželjno je pričekati nakon primjene retinola neko vrijeme da neometano prodru u kožu.
Možemo zaključiti da retinol jest vrijedan aktivni sastojak kozmetike koji u dobroj posloženoj rutini brige o koži može osigurati zdrav i mladolik izgled kože.
Quan T. Human Skin Aging and the Anti-Aging Properties of Retinol. Biomolecules. 2023;13(11):1614.
Lidén M, Eriksson U. Understanding retinol metabolism: structure and function of retinol dehydrogenases. J Biol Chem. 2006;281(19):13001-13004.
