Sunčeve UV zrake uzrokuju oštećenje DNA koje ubrzava starenje kože i povećava rizik od raka kože. Danas imamo učinkovite alate koji se koriste za zaštitu kože od štetnog utjecaja sunca, a to su prvenstveno kreme za sunčanje koje sadrže filtere koji reflektiraju ili apsorbiraju UV zrake i tako poništavaju njihov štetan utjecaj na stanice kože. Postoji mnogo zabluda o korištenju i primjeni krema za sunčanje, u nastavku navodimo neke od najčešćih.
Deset zabluda o sredstvima za sunčanje su:
1. Praktički nema razlike između kreme za sunčanje SPF 50 i SPF 100
Znanstveno gledano, ova izjava je točna, budući da SPF 50 i SPF 100 filtriraju 98 % odnosno 99 % UVB zraka. Međutim, u stvarnim uvjetima korištenja, to nije točno jer se pokazalo da korisnici ne primjenjuju kremu u preporučenoj debljini. Manja debljina kreme od preporučenog dovodi do smanjenja SPF-a te time do smanjene zaštite od UV zračenja. Iz navedenog razloga kremama s višim SPF-om možemo i dalje postići minimalni preporučeni SPF koji je potreban za adekvatnu zaštitu.
2. Sama krema za sunčanje je dovoljna za prevenciju raka kože
Iako je krema za sunčanje moćan alat za zaštitu od UV zračenja, niti jedna krema ne blokira 100 % UV zraka. Dodatne mjere zaštite od sunca su nužne, poput nošenja šešira, traženja hlada, izbjegavanja boravka na suncu u doba dana između 10 i 16 sati te nošenja sunčanih naočala. Osim izlaganja UV zračenju, postoje i drugi faktori rizika za rak kože stoga sama krema za sunčanje nije dovoljna za zaštitu od raka kože.
3. Imam tamnu kožu pa mi krema za sunčanje nije potrebna
Tamnija koža ima veći sadržaj melanina što joj pruža određenu zaštitu od UV zračenja pa je manje sklona nastanku opeklina od sunca, međutim studije su otkrile da UV zračenje može uzrokovati oštećenje DNA kod svih tipova kože. Dakle, niti jedan tip kože nije u potpunosti otporan na UV zrake stoga iste preporuke vrijede za sve pojedince bez obzira na tip kože, a to je prvenstveno nanošenje sredstva za sunčanje širokog spektra s minimalnim SPF 30.
4. Odlasci u solarij su dobra priprema kože za sunčanje
U javnosti se nerijetko smatra da odlasci u solarij prije početka izlaganja suncu pomažu u stvaranju početnog zaštitnog tena. Međutim, moramo znati da je ten dobiven u solariju sličan nanošenju kreme za sunčanje s SPF 3-4, što je daleko ispod minimalnog preporučenog SPF 30. Nadalje, solariji su opasniji od sunčeve svjetlosti jer emitiraju višu razinu UV zračenja. Osim toga, emitira se više UVA zračenja koje prodire najdublje u dermis te uzrokuje starenje kože. Tamnjenje je zapravo stresni odgovor kože na oštećenje DNA uzrokovano UV zrakama te ono dugoročno može dovesti do raka kože. Ne postoji sigurno tamnjenje i strogo je preporučeno izbjegavanje solarija.
5. Krema za sunčanje smanjuje proizvodnju vitamina D
Istina je da do 90 % proizvodnje vitamina D nastaje izlaganjem UVB zračenju, stoga postoji zabrinutost da kreme za sunčanje koje blokiraju UVB zrake mogu uzrokovati nedostatak vitamina D. Iako postoji teoretski rizik za navedeno, studije pokazuju da sama upotreba krema za sunčanje ne sprječava proizvodnju vitamina D. Između ostalog, postoje sigurniji načini za dobivanje vitamina D koji ne uključuju sunčevu svjetlost, kao što je uzimanje vitamina putem suplemenata ili prehrane.
6. Koristim puder koji ima SPF i to mi je dovoljno
Puderi najčešće imaju SPF 15 što je svakako ispod minimalnog preporučenog SPF 30. Osim toga, malo je vjerojatno da većina ljudi nanosi dovoljnu količinu pudera kako bi postigli potpuni fotoprotektivni učinak tog proizvoda. Svakako je uz puder preporučeno koristiti sredstva za zaštitu od sunca s najmanje SPF 30, osobito ukoliko planirate boraviti na otvorenom duži vremenski period.
7. Boravak ispod suncobrana je bolji od nanošenja kreme za sunčanje
Iako suncobran može blokirati direktne UV zrake, ne štiti od UV zraka koje se reflektiraju s tla. Nedavna studija koja je uspoređivala korištenje kreme za sunčanje SPF 100 i korištenje suncobrana, pokazala je da su pojedinci koji su koristili samo suncobran imali znatno više ocjene opeklina u odnosu na one koji su koristili samo SPF 100. Dakle, hlad sam po sebi ne pruža dovoljnu zaštitu od UV zraka te je nužno prakticirati dodatne metode zaštite, prvenstveno nanošenje kreme sa zaštitinim faktorom koja se pokazala najučinkovitijom metodom.
8. Sve kreme za sunčanje su jednake, tako da nije važno koju koristim
Razlikujemo kreme s mineralnim i kemijskim filterima. Iako su obje učinkovite, sadrže različite sastojke koji djeluju na različite načine. Primjerice, osobe s osjetljivom kožom trebale bi odabrati kreme za sunčanje s mineralnim filterima jer je manja vjerojatnost da će isti iritirati kožu. Nadalje, postoje kreme koje sadržavaju sastojke koji koži mogu pružiti dodatne benefite, poput antioksidansa (vitamin C, E, niacinamid), peptida (jačanje kože) ili hijaluronske kiseline (hidratacija). Valja naglasiti da se kreme mogu razlikovati i po spektru fotoprotekcije te novije kreme za sunčanje osim zaštite od UVB i UVA zraka uključuju zaštitu od infracrvene (IR) i vidljive (HEV) svjetlosti s obzirom da su nedavne studije pokazale da i one mogu biti štetne za kožu. Dakle, kreme za sunčanje bi trebale biti jednake po učinkovitosti zaštite kože od štetnog utjecaja UV zraka, međutim mogu se razlikovati u puno drugih stvari (vrsta filtera, aditivi, dodatni sastojci, spektar zaštite, formulacije, ambalaža) koje mogu činiti znatnu razliku stoga NE možemo reći da su sve kreme jednake.
9. Ne trebam nanositi kremu za sunčanje kad je oblačano
Oblaci ne blokiraju UV zračenje onako dobro kako mislite. Prema Svjetskoj Zdravstvenoj Organizaciji, do 80 % UV zraka može proći kroz oblak stoga je kremu sa zaštitnim faktorom potrebno nanositi svaki dan.
10. Cijeli dan sam unutar zatvorenog prostora, stoga mi nije potrebno nanositi kremu za sunčanje
Čak i dok radite unutar zatvorenog prostora, možete biti izloženi UV zračenju. Ta izloženost uglavnom proizlazi iz nefiltriranog UV zračenja koje prolazi kroz prozore zgrada, automobila ili aviona. Komercijalno i stambeno staklo obično filtrira UVB zrake, ali ne i UVA zrake. Posebno bismo istaknuli putovanje avionom s obzirom da snaga UV zraka raste kako se povećava nadmorska visina te se pokazalo da kratki let od samo jednog sata može izložiti kožu količini UV zračenja kao kod sunčanja u solariju. S obzirom na ova saznanja, preporučeno je svim osobama da nanose kremu za sunčanje kao dio svoje svakodnevne rutine.
Educiranjem o pravilnom korištenju sredstva za sunčanje kao jednoj od najvažnijih mjera zaštite od sunca, prvenstveno želimo smanjiti životni rizik od raka kože. Osim navedenog, sredstva za zaštitu od sunca ujedno pružaju koži zaštitu od starenja posredovanog UV zračenjem te smanjuju pojavu hiperpigmentacija.
LITERATURA:
1. American Academy of Dermatology. Sunscreen FAQs. Preuzeto sa: https://www.aad.org/ media/stats-sunscreen, lipanj 2024.
2. Williams JD, Maitra P, Atillasoy E, et al. SPF 100 + sunscreen is more protective against sunburn than SPF 50 + in actual use: results of a randomized, double-blind, split-face, natural sunlight exposure clinical trial. J Am Acad Dermatol. 2018;78(5):902–910.e2.
3. Tadokoro T, Kobayashi N, Zmudzka BZ, et al. UV-induced DNA damage and melanin content in human skin differing in racial/ethnic origin. Faseb J. 2003;17(9):1177–1179.
4. Lazovich D, Vogel RI, Berwick M, et al. Indoor tanning and risk of melanoma: a case-control study in a highly exposed population. Cancer Epidemiol Biomarkers Prev. 2010;19(6):1557–1568.
5. Neale RE, Khan SR, Lucas RM, et al. The effect of sunscreen on vitamin D: a review. Br J Dermatol. 2019;181(5): 907–915.
6. Ou-Yang H, Jiang LI, Meyer K, et al. Sun protection by beach umbrella vs sunscreen with a high sun protection factor: a randomized clinical trial. JAMA Dermatol. 2017; 153(3):304–308.
7. WHO. Global Solar UV Index: a practical guide. Geneva: World Health Organization, 2002. Preuzeto sa: http://www.who.int/uv/publications/en/ UVIGuide.pdf, lipanj 2024.
8. Tuchinda C, Srivannaboon S, Lim HW. Photoprotection by window glass, automobile glass, and sunglasses. J Am Acad Dermatol. 2006;54(5):845–854.
9. Sanlorenzo M, Vujic I, Posch C, Cleaver JE, Quaglino P, Ortiz-Urda S. The risk of melanoma in pilots and cabin crew: UV measurements in flying airplanes. JAMA Dermatol. 2015;151(4):450-2.
